1. Naslovnica
  2. Objave, najave, natječaji

Objave - priopćenja


U 2023. učestalost pješčanih i prašinskih oluja iznad prosjeka

DHMZ, 15. 7. 2024. - Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je svoje godišnje izvješće o učestalosti pješčanih i prašinskih oluja i o njihovu utjecaju na društvo. U izvješću se navodi kako su koncentracije prašine u područjima koja su 2023. godine bila najteže pogođena bile iznad dugoročnog prosjeka, ali ipak nešto niže nego 2022. godine.

Prema Biltenu o prašini u zraku, najjača oluja ove godine prohujala je Mongolijom u ožujku, zahvativši više od 4 milijuna km2, uključujući i 20 provincija u Kini. Bilten je objavljen 12. srpnja 2024. povodom Međunarodnog dana borbe protiv pješčanih i prašinskih oluja.

Svake godine oko 2 000 milijuna tona prašine uđe u atmosferu, zamućujući nebo i narušavajući kvalitetu zraka u regijama koje su udaljene i tisućama kilometara te utječe na gospodarstva, ekosustave, vrijeme i klimu. Jedan je dio toga prirodan proces, ali velik dio rezultat je lošeg upravljanja vodom i zemljištem.

Moramo biti oprezni pred neprestanim uništavanjem okoliša te sadašnjim i budućim klimatskim promjenama. Znanstveni dokazi pokazuju da ljudske aktivnosti utječu na pješčane i prašinske oluje. Na primjer, više temperature, suša i veće isparavanje dovode do niže vlažnosti tla. Time se, u kombinaciji s lošim upravljanjem zemljištem, pridonosi češćim pješčanim i prašinskim olujama, rekla je glavna tajnica WMO-a, Celeste Saulo.

Točnost motrenja i prognoziranja poboljšana je posljednjih godina zahvaljujući napretku numeričkih modela i sustava promatranja. WMO-ov sustav za upozoravanje i procjenu pješčane i prašinske oluje (SDS-WAS), koji je uspostavljen 2007., nastoji poboljšati upozorenja putem namjenskih regionalnih centara te kombinira istraživački i operativni rad.

Inicijativa Rana upozorenja za sve nastoji okupiti sve opasnosti, uključujući poboljšana upozorenja i prognoze pješčanih i prašinskih oluja temeljene na učinku, rekla je Celeste Saulo.

No nije sve tako crno. Prijenos pijeska i prašine na velike udaljenosti preko oceana također je vrijedan izvor hranjivih tvari i važan je za međunarodno upravljanje ribarstvom.

Žarišne točke

Globalni prosjek godišnjih srednjih površinskih koncentracija prašine u 2023. bio je nešto niži od onog u 2022., uglavnom zbog smanjenih emisija prašine iz nekoliko regija širom svijeta aktivnih prašinom poput sjeverne Afrike, Arapskog poluotoka, Iranske visoravni, sjeverne Indije, središnje Australije i sjeverozapadne Kine.

Prema Biltenu godišnje srednje površinske koncentracije prašine nad zapadnom srednjom Azijom, sjevernom srednjom Kinom i južnom Mongolijom u 2023. godini bile su veće od onih 2022.

Koncentracija onečišćivača zraka izražava se u mikrogramima (milijunti dio grama) po kubnom metru zraka (µg/m3). Prostorno, procijenjena vršna godišnja srednja površinska koncentracija prašine nalazila se u nekim područjima Čada u sjevernoj Srednjoj Africi, na oko 800 – 1100 µg/m3. Na južnoj hemisferi koncentracije prašine dosegle su najveću razinu u dijelovima središnje Australije i na zapadnoj obali Južne Afrike.

Zračne struje mogu prenositi prašinu iz ovih tipičnih područja izvora prašine na velike udaljenosti, u mnoge regije diljem svijeta stotinama do tisućama kilometara daleko od izvora. Regije koje su najosjetljivije na prijenos prašine na velike udaljenosti su sjeverni tropski dio Atlantskog oceana između zapadne Afrike i Kariba, Južna Amerika, Sredozemno more, Arapsko more, Bengalski zaljev i srednjoistočna Kina.

Godine 2023. transatlantski prijenos afričke prašine zahvatio je dijelove regije Karipskog mora, a istočnoazijska prašina iz pustinje Gobi također je sezala do Bohajskog i Žutog mora.

Srednja godišnja površinska koncentracija prašine u 2023. u najugroženijim je područjima bila viša od klimatološki srednje koncentracije. Žarišne točke uključivale su Južnu Ameriku, dijelove Sjeverne i Srednje Afrike.

Srednja godišnja površinska koncentracija mineralne prašine (u µg/m3) u 2023. (b) Anomalija srednje godišnje površinske koncentracije prašine u 2023. u odnosu na prosjek 1981. ‒ 2010. Izvor: Ovi rezultati izvedeni su iz Retrospektivne analize moderne ere za istraživanje i primjene, verzija 2 (MERRA-2) (Gelaro et al., 2017.)

Velike oluje u 2023. godini

Istočna Azija

Tijekom ožujka pa sve do svibnja 2023. istočna Azija bila je 13 puta pogođena intenzivnim prodorima prašine. Od 19. do 24. ožujka, velika prašinska oluja, izazvana ciklonom nad Mongolijom i pojačana hladnim površinskim vjetrom, zahvatila je Mongoliju i sjevernu Kinu, što je dovelo do široko rasprostranjenog podizanja pijeska.

Napredak oluje od zapada prema istoku rezultirao je brzim širenjem pijeska i prašine, zahvativši Mongoliju i Kinu, pa čak i Republiku Koreju i Japan. To je izazvalo dramatičan pad kvalitete zraka, pri čemu su koncentracije PM10 (čestice s promjerom manjim od 10 µm) u nekim područjima premašile 9 000 µg/m3. U dijelovima Pekinga vidljivost je bila manja od 500 m što je dovelo do značajnih problema u prometu i svakodnevnom životu, naglašavajući potrebu za učinkovitim sustavima upozorenja na ovakve događaje.

Sahel i Gvinejski zaljev

Snažna i trajna izbijanja prašine pripisana valovima Harmattana počela su u jesen 2023. i ponavljala su se tijekom zime te su znatno utjecala na kvalitetu zraka i smanjenu vidljivost u regiji.

U prosincu 2023. nekoliko intenzivnih izbijanja prašine zahvatilo je opsežno područje zapadnog Magreba, Sahela i Gvinejskog zaljeva te je također prenijeto preko Atlantika.

Istočni Karibi i sjeverna Južna Amerika

U zimskom i ranom proljetnom razdoblju od prosinca 2023. do travnja 2024. došlo je do brojnih prodora prašine iz Sahare.

Usporedba između uočenog fenomena SDS i prognoziranih površinskih koncentracija prašine (µg/m3) prema ansambl prognozi iz azijskog čvorišta Sustava za upozoravanje i procjenu upozorenja o pješčanoj i prašinskoj oluji (SDS-WAS) u 09:00 UTC 21. ožujka 2023. Plavi simboli označavaju vrijeme postaje na kojima je zabilježena prašina.

Prašina i oceani

Ipak, ima i pozitivnih strana.

Bilten navodi novu studiju prema kojoj taloženje saharske prašine u otvorenim vodama Atlantika utječe na tunja prugavca opskrbljujući ih željezom, fosforom i elementima koji pogoduju rastu fitoplanktona. Dobivena nova organska tvar prenosi se preko hranidbene mreže, od malih riba do velikih predatora, pogodujući cijelom morskom ekosustavu. Uloga prašine važna je za međunarodno upravljanje ribarstvom.

Od 1950-ih do 2020-ih, godišnji ulov atlantskog prugavca porastao je s manje od 1 000 tona na prosječne razine od 250 000 tona. Tijekom 1990-ih i 2000-ih ulovi prugavca bili su oko osam puta veći u istočnom nego u zapadnom Atlantiku. Doista, u posljednjem desetljeću ulovi u istočnom Atlantiku činili su gotovo 90 % ukupnog atlantskog ulova, podaci su to koji ističu veliku biomasu prugavca u zapadnoj Africi kojoj pogoduje fertilizacija prašinom.

Savjetodavni sustav upozorenja i procjene WMO-a za pješčanu i prašinsku oluju (SDS-WAS)

Bilten o prašini u zraku raspravlja o napretku i izazovima u prognoziranju prašine, uključujući asimilaciju satelitskih promatranja i sezonsko prognoziranje prašine.

Više od 25 organizacija trenutno pruža dnevne globalne ili regionalne prognoze o prašini u različitim zemljopisnim regijama, uključujući 9 globalnih modela i više od 15 regionalnih modela koji doprinose SDS-WAS. SDS-WAS integrira istraživačke i korisničke zajednice (npr. medicinske, zrakoplovne, poljoprivredne korisnike).

Trenutačno su uspostavljena tri regionalna čvorišta: Sjeverna Afrika-Bliski Istok i Europa (s pridruženim središtem u Barceloni, Španjolska), Azijsko čvorište (sa središtem u Pekingu, Kina) i Panameričko čvorište (s centrom u Bridgetownu, Barbados).

Godine 2023. WMO SDS-WAS pozdravio je Regionalno čvorište Vijeća za suradnju u Zaljevu (GCC) i njegov pridruženi regionalni centar u Jeddahu. Domaćin regionalnog centra Jeddah je Nacionalni centar za meteorologiju Saudijske Arabije.

Regionalno čvorište GCC-a započelo je sa šest zemalja u regiji (Bahrein, Saudijska Arabija, Kuvajt, Oman, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati). Promiče izgradnju kapaciteta u regiji, pružajući platformu za okupljanje i ujedinjenje stručnjaka, znanstvenika i političara sa zajedničkim ciljem. Promicanje regionalne suradnje postupno će izgraditi put prema održivim rješenjima i poboljšanoj regionalnoj otpornosti u regiji.

WMO je objavio na svom YouTube kanalu animaciju informacija sadržanih u Biltenu koja je dostupna ovdje. Na WMO YouTube kanalu dostupna je i animacija o prašinskim i pješčanim olujama koju možete pogledati ovdje.