Objave - zanimljivosti
Utjecaj klimatskih promjena na kratkotrajne oborine i turizam na otocima u Hrvatskoj
DHMZ, 19. 6. 2026. - S početkom najtoplijeg dijela godine obilježava se Show Your Stripes Day. Show Your Stripes je globalna inicijativa s ciljem skretanja pozornosti na klimatske promjene te potrebu za smanjenjem njihovih posljedica i prilagodbom na njih.
Klimatske promjene nedvojbeno su povezane s ljudskim aktivnostima. Istovremeno, ljudske su aktivnosti, prvenstveno znanstvena istraživanja i pravodobne mjere ključne za ublažavanje učinaka klimatskih promjena te jačanje otpornosti društva na sve češće i izraženije vremenske i klimatske ekstreme.
Praćenje i analiza klimatskih i meteoroloških parametara već su dugi niz godina u fokusu rada klimatologa Državnog hidrometeorološkog zavoda. U tom svjetlu predstavljamo dva nedavno objavljena znanstvena rada kolegica iz Službe za klimatologiju DHMZ-a i njihovih suradnika, a koji se bave različitim aspektima utjecaja klimatskih promjena u Hrvatskoj - od promjena učestalosti kratkotrajnih ekstremnih oborina do pomicanja turističke sezone na otocima.
Istraživanje o klimatskim značajkama i trendovima kratkotrajnih ekstremnih oborina u Hrvatskoj
Ana Starčević (DHMZ) u suradnji s Ksenijom Cindrić Kalin i Zoranom Pasarićem s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, objavili su rad: Climatology and Trends of Sub-Daily Precipitation Extremes in Croatia u međunarodnom znanstvenom časopisu International Journal of Climatology. Glavne značajke ovog istraživanja su:
- Najintenzivnije i najučestalije kratkotrajne ekstremne oborine javljaju se na sjevernom i južnom Jadranu te u gorskim područjima s maksimumom u ranu jesen;
- U kontinentalnom području značajan doprinos kratkotrajnih ekstrema ukupnoj dnevnoj količini oborine utvrđen je tijekom ljetnih mjeseci;
- Značajke intenziteta i učestalosti posljedice su konvektivnih i grmljavinskih procesa;
- Maksimalni satni intenziteti oborine najčešće se javljaju oko ponoći, dok se tijekom toplog dijela godine u kontinentalnim područjima pomiču prema poslijepodnevnim satima, na Jadranu prevladavaju noćni i ranojutarnji maksimumi;
- Trend porasta učestalosti i intenziteta oborine osobito se očituje u porastu broja kišnih sati, uz tendenciju njihova grupiranja u dulje kišne epizode na području Jadrana.
Rezultati ovih istraživanja pridonose boljem razumijevanju ekstremnih oborinskih događaja u Hrvatskoj i predstavljaju važnu podlogu za procjenu rizika od bujičnih poplava i planiranje mjera prilagodbe klimatskim promjenama.
Istraživanje utjecaja klimatskih promjena na turističku sezonu na malim sredozemnim otocima
Mira Zovko i Luka Valožić s Instituta za turizam, zajedno s klimatologinjama DHMZ-a Lidijom Srnec, Ivanom Havrle Kozarić i Sarom Ivasić objavili su znanstveni rad An Integrated Climate–Spatial Analytical Framework for Assessing 3S Tourism Resilience on the Mediterranean Island of Vis, Croatia u časopisu Tourism and Hospitality. Glavne značajke istraživanja, koje povezuje klimatske podatke i reljefne karakteristike otoka, su:
- Mali sredozemni otoci poput Visa, koji žive prvenstveno od ljetnog kupališnog turizma, sve su više ugroženi klimatskim promjenama koje mogu negativno utjecati na turizam i lokalno gospodarstvo;
- Najugodniji uvjeti za klasični ljetni turizam postaju rjeđi tijekom dijela godine koji je tradicionalno najvažniji za turizam;
- Vis već sada ima više od 50 dana godišnje kada je ljudima izrazito vruće i neugodno boraviti na otvorenom, a broj takvih dana svake godine raste;
- Klimatski modeli upućuju na nastavak trenda porasta temperature i sve veći broj dana s izraženim toplinskim stresom;
- Prema klimatskim projekcijama, broj dana s izraženim toplinskim stresom porast će za 6 odnosno 9 dana u odnosu na referentno razdoblje;
- Broj dana s izraženim toplinskim stresom će u srpnju i kolovozu smanjiti turističku prikladnost, dok će proljeće i jesen biti privlačniji za boravak na otoku;
- Obalna područja imaju manje prirodnog hlada i manje šumskog pokrova, zbog čega su osjetljivija na ljetne vrućine od unutrašnjosti otoka.
Rezultati rada sugeriraju mogućnost produljenja turističke sezone te razvoja sadržaja koji nisu vezani isključivo uz turizam na plaži, čime se može povećati otpornost otočnih zajednica na posljedice klimatskih promjena.