Objave - zanimljivosti
Godina 2025. među najtoplijima i u Hrvatskoj
DHMZ, 19. 1. 2026. - Godina 2025. u Hrvatskoj je u većem dijelu zemlje ocijenjena kao vrlo topla, pokazuju analize klimatologa Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ). U širem kontekstu, prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), 2025. se globalno svrstava među tri najtoplije godine, dok je u Europi zauzela treće mjesto.
WMO: 2025. 1,44 °C toplija od predindustrijskog prosjeka
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je 14. siječnja 2026. da je 2025. bila među tri najtoplije godine u više od 170 godina sustavnih globalnih mjerenja temperature zraka. Prema objedinjenim analizama osam globalnih skupova podataka, prosječna globalna temperatura u 2025. bila je 1,44 °C viša od prosjeka za razdoblje 1850. – 1900.
Posebno je zabrinjavajuće što su 2023., 2024. i 2025. bile tri najtoplije godine ikada zabilježene, i to u svim analiziranim skupovima podataka. Promatrane zajedno, imale su prosječnu globalnu temperaturu 1,48 °C višu od predindustrijskog razdoblja.
Još jedan podatak ističe ozbiljnost trenda: razdoblje od 2015. do 2025. čini jedanaest uzastopno najtoplijih godina otkako postoje mjerenja.
Europa slijedi globalni obrazac
Prema izvješću Global Climate Highlights 2025, koje se temelji na podacima Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) i Služba programa Copernicus za klimatske promjene (C3S), 2025. je bila treća najtoplija godina u Europi.
Prosječna temperatura iznosila je 10,41 °C, što je 1,17 °C iznad prosjeka razdoblja 1991. – 2020., a tek 0,30 °C niže od rekordne 2024. godine.
Hrvatska: vrlo topla godina u većem dijelu zemlje
Prema ocjeni godine koju izrađuju klimatolozi DHMZ-a, odstupanja srednje temperature zraka u Hrvatskoj tijekom 2025. u odnosu na klimatsku normalu 1991. – 2020. varirala su ovisno o regiji. Najmanja odstupanja zabilježena su u Makarskoj (0,6 °C), dok su najveća izmjerena na Bilogori i Zavižanu (1,4 °C).
Što pokazuje raspodjela percentila?
Percentili pokazuju gdje se pojedina godina nalazi u odnosu na sve prethodne na istoj lokaciji. Što je percentil viši, to je godina bila toplija u usporedbi s dugogodišnjim nizom mjerenja.
Prema ovoj analizi, 2025. je u Hrvatskoj bila:
- topla u dijelovima središnje Hrvatske (Bjelovar, Varaždin, Zagreb-Maksimir), u široj okolici Ogulina te na području Makarske
- vrlo topla u većem dijelu zemlje
- ekstremno topla u okolici Knina i Šibenika
Na postaji Zagreb-Maksimir, gdje se temperatura mjeri od 1926., 2025. zauzela je šesto mjesto među deset najtoplijih godina (Slika 1.). Rangiranje otkriva kako su gotovo sve najviše godišnje temperature zabilježene u posljednjih dvadesetak godina, pri čemu su četiri najtoplije godine izmjerene nakon 2018.
Sličan trend vidljiv je i na postaji Split-Marjan (Slika 2.), za analizirano razdoblje od 1948. godine. Godina 2025., zajedno s 2022., dijeli drugo mjesto među deset najtoplijih godina. I u Splitu se pokazuje isti obrazac: gotovo sve rekordno tople godine pojavljuju se u posljednjih dvadesetak godina, a četiri najtoplije zabilježene su nakon 2018.
Vizualizacija trenda: Show Your Stripes
Dugoročni trend zagrijavanja u Hrvatskoj dodatno je vidljiv na osvježenim grafikama izrađenima za sedam meteoroloških postaja: Osijek (Slika 3.), Zagreb-Maksimir (Slika 4.), Zagreb-Grič (Slika 5.), Rijeka (Slika 6.), Gospić (Slika 7.), Split-Marjan (Slika 8.) i Hvar (Slika 9.).
Grafike su inspirirane globalnom inicijativom Show Your Stripes, koju je pokrenuo britanski klimatolog Ed Hawkins. Ova jednostavna, ali snažna vizualizacija prikazuje dugoročne temperaturne trendove pomoću obojenih pruga, od plavih tonova za hladnije godine do crvenih za toplije, čineći klimatske promjene lako razumljivima široj javnosti.
Klimatski podaci kao temelj za djelovanje
Klimatski podaci jasno pokazuju gdje se nalazimo i u kojem se smjeru klimatski sustav mijenja te pružaju temelj za donošenje informiranih odluka. Zadržavanje porasta globalne temperature unutar 2 °C zahtijeva brzu i temeljitu tranziciju gospodarstva i društva prema niskougljičnim tehnologijama, uz dodatno jačanje postojećih napora.
