Objave - zanimljivosti
Kako DHMZ jača sustav prognoze poplava u Hrvatskoj
Od FRISCO-a 1 do VEPAR-a
DHMZ, 5. 6. 2025. - Poplave su tijekom 2024. usmrtile najmanje 335 ljudi diljem Europe, a pogođeno je više od 410 000 osoba, upozoreno je u zajedničkom izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO), Programa Europske unije, Copernicusove službe za klimatske promjene (C3S) i Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), a koje je objavljeno sredinom travnja ove godine. Oluje i poplave bile su najskuplji vremenom uzrokovani ekstremi u Europi, s procijenjenom štetom većom od 18 milijardi eura.
Ekstremni vremenski uvjeti nisu zaobišli ni Hrvatsku. Tijekom 2024. obilne oborine izazvale su bujične i urbane poplave diljem Hrvatske. Izdvajaju se ekstremne količine kiše: gotovo 170 mm u dolini Neretve krajem veljače, 163 mm u Zadru u ožujku, 168 mm na Krku u svibnju te čak 230 mm u Božavi na Dugom otoku u rujnu. Ni 2025. nije prošla bez posljedica – u ožujku su jake kiše uzrokovale velike poplave u više županija, osobito u Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj i Požeško-slavonskoj.
Klimatske promjene više nisu prijetnja budućnosti, već naša svakodnevica, a sve učestaliji i intenzivniji ekstremni vremenski događaji jedna su od njihovih najopasnijih posljedica. U zemlji poput Hrvatske, gdje više od 85 % stanovništva živi na područjima potencijalno ugroženima od poplava, rizici su posebno izraženi. Na vodnom području rijeke Dunav identificirano je 2 660 područja s potencijalno značajnim rizikom od poplava, koja obuhvaćaju 22 310 km² (64 % površine područja) i 2 565 023 stanovnika (88 % ukupnog stanovništva toga područja). Na jadranskom vodnom području određeno je dodatnih 1 025 takvih područja, koja zauzimaju 11 586 km² (54 % površine) te uključuju 1 171 986 stanovnika, odnosno 85 % tamošnjeg stanovništva. U takvom kontekstu, učinkovit, precizan i pravovremen sustav upozorenja na opasne hidrološke pojave ključan je za zaštitu ljudi, imovine, infrastrukture i okoliša.
Stoga stručnjaci Sektora za hidrologiju DHMZ-a godinama kontinuirano jačaju sustave za prognozu poplava, razvijajući moderne operativne hidrološko-hidrauličke modele kao ključan alat u prilagodbi Hrvatske na klimatske promjene.
Jačanje hidroloških prognoza: Prvi koraci i projekt FRISCO 1
Projekt VEPAR: Nacionalni sustav prognoza poplava
Kako suradnja s partnerima jača obranu od poplava: međunarodna suradnja
Kako suradnja s partnerima jača obranu od poplava: domaća suradnja u praksi
Sinergija meteorologa i hidrologa DHMZ-a
Sigurniji smo zahvaljujući boljoj pripremi
Jačanje hidroloških prognoza: Prvi koraci i projekt FRISCO 1
Nakon prvih koraka, DHMZ je 2016. godine, u suradnji s Hrvatskim vodama, uspostavio sustav hidroloških prognoza koji je obuhvatio sliv rijeke Save, pokrivajući time oko 43 % površine Hrvatske i omogućivši izradu prognoza za 145 hidroloških postaja. Iste godine započeo je projekt FRISCO 1, usmjeren na smanjenje rizika od poplava kroz prekograničnu suradnju sa Slovenijom. Nositelj projekta bile su Hrvatske vode, a DHMZ je sudjelovao kao jedan od partnera. Tijekom tri godine trajanja projekta, snimljeno je ukupno 907 novih poprečnih profila rijeka, uključujući 456 profila na Kupi, 280 na Sutli i 171 na Bregani. To je omogućilo DHMZ-u da unaprijedi hidrološke modele Savskog sliva za prekogranične slivove Kupe, Sutle i Bregane. Paralelno, kolege iz Agencije Republike Slovenije za okolje (ARSO) snimili su nove poprečne profile te njima unaprijedili hidroprognostičke modele za rijeke Dragonju, Muru i Dravu. Poboljšanju prognostičkih mogućnosti dodatno je pridonijela implementacija ALADIN modela bolje prostorne rezolucije od 2 km, kao i uključivanje dodatnih prognostičkih točaka na prekograničnim FRISCO 1 slivovima. Rezultati projekta integrirani su u ranije razvijeni hidroprognostički sustav sliva Save u Hrvatskoj, čime je uspostavljeno ukupno 164 aktivnih točaka za pravovremeno predviđanje poplava – uglavnom u Hrvatskoj, ali i u Sloveniji te Bosni i Hercegovini.
Projekt VEPAR: Nacionalni sustav prognoza poplava
Važan korak u razvoju sustava obrane od poplava u Hrvatskoj bio je projekt VEPAR, proveden u partnerstvu Hrvatskih voda i DHMZ-a. Ovaj EU strukturni projekt doveo je do uspostave operativnog sustava hidrološko-hidrauličkih prognoza za cijelu Hrvatsku, omogućivši sustavno predviđanje riječnih poplava u cijeloj zemlji. Uz postojeći model za sliv rijeke Save, novi sustav sada obuhvaća i jadranske slivove, te slivove Drave i Dunava. Time je proširena teritorijalna pokrivenost i poboljšana preciznost prognoza. Sustav uključuje 305 prognostičkih lokacija – hidroloških postaja ključnih za operativnu obranu od poplava u Hrvatskoj. Posebna vrijednost cijelog hidroprognostičkog sustava je mogućnost izdavanja prognoza vodostaja i protoka pet dana unaprijed, što omogućuje pravovremeno reagiranje i smanjenje rizika od šteta.
Operativni modeli za Savu, Dravu, Dunav i Jadransko područje kontinuirano su aktivni, pod nadzorom stručnjaka iz Odjela za hidrološke prognoze DHMZ-a. Rezultati modela dostupni su ključnim institucijama poput Hrvatskih voda, Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Hrvatske elektroprivrede putem zaštićenih mrežnih stranica, dok se javnost o stanju vodostaja redovito informira kroz hidrološko izvješće i bilten.
Novi hidroprognostički modeli omogućili su DHMZ-u pravovremenu organizaciju i slanje terenskih ekipa za mjerenje protoka rijeka na ključnim hidrološkim postajama. Ova vodomjerenja doprinose većoj točnosti hidroloških podataka, osobito u svrhu izrade i ažuriranja krivulja protoka. Time se povećava pouzdanost prognoza poplava i suša, što je ključno za operativno upravljanje rizicima i zaštitu stanovništva.
Kako suradnja s partnerima jača obranu od poplava: međunarodna suradnja
Za učinkovito upravljanje rizicima od poplava ključna je suradnja DHMZ-a s domaćim i inozemnim partnerima. Na međunarodnoj razini, DHMZ blisko surađuje s Agencijom Republike Slovenije za okolje (ARSO), The General Directorate of Water Management (OVF), Federalnim hidrometeorološkim zavodom iz Sarajeva, Republičkim hidrometeorološkim zavodom iz Banja Luke, Agencija za vodno područje rijeke Save iz Sarajeva, Agencijom za vodno područje Jadranskog mora iz Mostara te svim zemljama u okruženju direktno ili kroz Međunarodnu komisiju za sliv rijeke Save. Pravovremena razmjena meteoroloških i hidroloških podataka te prognoza o vodostajima i dotocima velikih rijeka poput Save, Drave i Dunava omogućuje bržu i točniju procjenu rizika od poplava.
Hidrološki prognostičari DHMZ-a svakodnevno prate vremenske i hidrološke uvjete u Hrvatskoj i susjednim zemljama, oslanjajući se na razvijene protokole razmjene podataka. Kolege iz Austrije i Slovenije automatski šalju obavijesti čim mjerenja ili prognoze prijeđu dogovorene granične vrijednosti, čime se povećava učinkovitost sustava ranog upozorenja na poplave.
Važnu ulogu u međunarodnom sustavu ranog upozorenja ima i partnersko sudjelovanje DHMZ-a u Europskom sustavu za upozorenje na poplave (EFAS). Hrvatska je članica EFAS-a od 2012., a DHMZ redovito prima obavijesti o mogućim poplavnim rizicima iz diseminacijskog centra u Bratislavi.
Kako suradnja s partnerima jača obranu od poplava: domaća suradnja u praksi
Suradnja DHMZ-a i Hrvatskih voda odvija se na više razina, s ciljem održivog upravljanja vodnim resursima i smanjenja rizika od poplava. DHMZ redovito dostavlja ključne hidrološke i meteorološke podatke te zajedno s Hrvatskim vodama razvija hidroprognostičke modele koji pomažu u svakodnevnom i kriznom upravljanju.
Za operativne potrebe koriste se numerički modeli Europskog centar za srednjoročne prognoze vremena (ECMWF) i ALADIN, koji omogućuju hidroprognoze za pet dana unaprijed. Za dugoročnije planiranje i zaštitu od poplava, DHMZ izrađuje procjene ekstremnih oborina i protoka za višegodišnja povratna razdoblja, koje se koriste za analizu rizika i planiranje infrastrukture.
U kriznim situacijama suradnja postaje još intenzivnija: DHMZ i Glavni centar obrane od poplava Hrvatskih voda kontinuirano razmjenjuju informacije o trenutačnim hidrološkim i meteorološkim uvjetima. Pravovremene prognoze, upozorenja i izvještaji omogućuju brzu i učinkovitiju reakciju na terenu, čime se smanjuju posljedice poplava i štite životi građana te imovina.
Na nacionalnoj razini, važan partner DHMZ-a je Hrvatska elektroprivreda (HEP), čiji su podaci o ispuštanjima iz akumulacija neophodni za precizno predviđanje tečenja našim rijekama.
Sinergija meteorologa i hidrologa DHMZ-a
U DHMZ-u već dugi niz godina postoji snažna suradnja između stručnjaka Sektora za hidrologiju i Sektora za vremenske i pomorske analize i prognoze. Zajednički prate i predviđaju meteorološke pojave koje izravno utječu na stanje vodostaja i svakodnevni život građana.
Jedan od konkretnih primjera suradnje sinoptičara i hidrologa DHMZ-a je uvođenje upozorenja na bujične i urbane poplave, koje se od 2015. izdaju kao dio redovitih upozorenja na opasne vremenske pojave. Ova upozorenja javnosti su dostupna putem mrežnih stranica DHMZ-a (meteo.hr) i europske platforme Meteoalarm.
Koordinirano djelovanje omogućava i bržu komunikaciju s Ravnateljstvom civilne zaštite te drugim žurnim službama, koje prema potrebi aktiviraju sustav za upozoravanje stanovništva na opasne vremenske i hidrološke pojave. Ključnu ulogu imaju unaprijed dogovoreni protokoli, koje je potrebno stalno usavršavati kako bi informacije stigle pravodobno i smanjile potencijalne rizike za ljude i imovinu te ispunile svoj glavni cilj - građanima na jasan, točan i brz način pružiti informacije koje im omogućuju pravodobnu pripremu i zaštitu.
Sigurniji smo zahvaljujući boljoj pripremi
Danas Hrvatska ima funkcionalan sustav prognoze riječnih poplava koji pokriva cijelu zemlju i omogućuje upozorenja nekoliko dana unaprijed. Time se značajno povećava sigurnost građana i smanjuju štete. Iako ekstremni vremenski uvjeti neće nestati, zahvaljujući predanom radu stručnjaka DHMZ-a i modernim hidrološkim prognozama, Hrvatska je danas bolje pripremljena za te izazove. Redovito praćenje, pravovremene prognoze te suradnja s domaćim i međunarodnim partnerima ostaju ključni za uspješnu prilagodbu klimatskim promjenama.
*Tekst je nastao na temelju predavanja koje je 14. travnja 2025. u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održala dr. sc. Tatjana Vujnović, voditeljica Službe za hidrološke studije, analize i prognoze DHMZ-a.