DMCSEE

IPA-DMCSEE

Transnational South East Europe Programme 2007-2013 - IPA SEE 2008

Naslov projekta: Centar za pracenje suše u jugoistočnoj Europi (engl. Drought Management Centre in SE Europe DMCSEE)

U novije vrijeme suša je imala znakovit utjecaj na gospodarstvo zemalja jugoistočne Europe (engl. South Eastern Europe - SEE) kao i na okoliš i društvo općenito. Od ranih 1980-ih neke od zemalja na području SEE pogodile su dugotrajne suše, a naročito 1993., 1994., 1998., 2003. i 2011. godine. Prema zadnjem izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene (engl. Intergovernmental Panel on Climate Change IPCC) klimatske projekcije za SEE ukazuju na smanjenje ljetne količine oborine, a istovremeno zamjetan porast temperature zraka, što može dovesti do poremećaja u vodnim zalihama zbog povećane evapotranspiracije to jest isparavanja vode s površine Zemlje i transpiracije preko biljaka. Suša uzrokuje poremećaj ekološke ravnoteže, te gospodarske i materijane štete koje mogu izazvati društvene poremećaje. Nedostatak suradnje sa susjednim zemljama kao i nedostatak zajedničkog pristupa praćenju suše otežalo bi pojedinim zemljama uspješno ublažavanje posljedica suše.

Tijekom zadnjih desetak godina, održan je niz radionica i sastanaka kako europskih tako i regionalnih u cilju uspostave Centra za praćenje suše u jugoistočnoj Europi (engl. Drought Management Centre in SEE DMCSEE). Nekoliko međunarodnih organizacija kao što su: Međunarodna komisija za navodnjavanje i odvodnju, UN konvencija za sprečavanje dezertifikacije i Svjetska meteorološka organizacija, aktivno je sudjelovalo u uspostavi DMCSEE. Konačni prijedlog i prijavu za uspostavu DMCSEE pripremio je konzorcij sastavljen od predstavnika nacionalnih meteoroloških službi, akadamske zajednice te ministarstava odgovornih za ublažavanje utjecaja suše i dezertifikacije. Partnerstvo na projektu je zasnovano s ciljem praćenja suše i njezinih utjecaja, a glavni partner je Agencija Reublike Slovenje za okoliš (EARS). Hrvatski partner u ovome projektu je Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ). Projekt financira Europska Unija u sastavu prekograničnog programa za jugoistočnu Europu za razdoblje 2007-2013. godina (IPA SEE 2008).

Glavni cilj projekta:

Unapređenje pripravnosti na sušu primjenom metoda procjene rizika i uspostave sustava ranog upozorenja na sušu odnosno smanjenje njezina utjecaja. DMCSEE će uvesti i nastaviti osiguravati informacije o stanju suše, a koje danas nedostaju na regionalnoj razini. Budući da se definicije i pragovi za sušu razlikuju na džavnoj/regionalnoj razini, partneri će se ovim projektom uspostaviti intregralni pristup kombinirajući meteorološke produkte državnih hidrometeoroških zavoda te potrebne informacije agronomskih institucija. Upotrebom zajedničke metodologije u analizi suše i ocjeni njezina utjecaja projekt će postići regionalno usporedive rezultate koje će omogućiti bolje praćenje suše u sektorima koji ekonomski ovise o dostupnosti vode kao što su poljoprivreda, energetika i turizam. Kvalitetna ocjena rizika od pojave suše te distribucija pravovremenih upozorenja korisnicima rezultirat će smanjenjem šteta od suše.

Posebni ciljevi projekta:

  • Pripreme regionalnog praćenja suše pomoću analize produkata ranog upozorenja; produkti trebaju biti raspoloživi u približno realnom vremenu.
  • Ocjene regionalne ranjivosti na utjecaj suše, prvenstveno u području poljoprivrede. Te informacije moraju biti sastavni dio sustava ranog upozoravanja na sušu.
  • Promoviranja i unapređenja pripravnosti na sušu u zemljama partnerima organiziranjem radionica i nacionalnih seminara.
  • Uspostavom Centra za praćenje suše za jutoistočnu Europu koji će djelovati kao operativni centar u regiji za pripravnost na sušu, praćenje i održavanje te koji će korodinirati i ujediniti nacionalne hidrometeorološke zavode i druge relevantne institucije zemalja koje sudjeluju u projektu.
  • Organiziranjem predstavljanja i obrazovanja za krajnje korisnike na nacionalnim razinama. Pripremanje priručnika za treninge.
  • Unaprijediti implementaciju politike Europske Unije u kontekstu pripreme na sušu, njezino praćenje i održavanje, posebno u pripremanju nacionalnih stragegija o pripravnosti na sušu.
  • Povećati svjesnost svih donositelja odluka, gospodartstvenika i krajnjih korisnka o važnosti efektivne pripreme na sušu, njezinog praćenja i pravilnog gospodarenja u regiji.
  • DMCSEE će biti operativan i nakon završetka projekta Europske Unije. U cilju ostvarenja stalnog rada centra za praćenje suše pripremit će se radni plan za razdoblje poslije završetka projekta, te zadaci i preporuke za zakonski status stalnog DMCSEE.

IPA-DMCSEE

  • Sudjelovanje u nizu radionica posvećenih administrativnom i stručnom djelu projekta DMCSEE. Prva radionica je održana u Budimpešti tijekom rujna 2009. godine, druga također u Budimpešti tijekom veljače 2010. godine, a treća tijekom studenog 2010. godine u Nauplion-u u Grčkoj. Ostvareno je i sudjelovanje jednog eksperta DHMZ-a na dvije godišnje skupštine Geofizičke europske unije koja se održava svake godine tijekom travnja ili svibnja u Beču.
Fotografija dijela sudionika s prve radionice projekta DMCSEE koja je održana u Budimpešti 16. rujna 2009. godine.

  • Dan je pregled baze klimatoloških podataka u Republici Hrvatskoj koja se sastoji od povjesnih klimatoloških podataka s više od 40 glavnih, 100 klimatoloških i 300 kišomjernih meteoroloških postaja. Baza klimatoloških podataka se može podijeliti u dva dijela: papirnati i elektronički oblik. U papirnatom obliku nalazi se većina klimatoloških podataka od početka meteoroloških mjerenja to jest od 1851. godine do 1980. godine. Od tada, to jest od 1981. godine do danas, većina klimatoloških podataka je na elektroničkom mediju i lako dostupna. Prije pohrane podataka na elektronički medij ispituje se njihova kvaliteta uključujući i njihovu homogenost s obzirom da su motrenja tijekom povijesti bila izložena promjeni tehnologije motrenja kao okoliša u kojem se motrenja obavljaju. Da bi se dobila što kompaktnija slika vrijednosti meteoroloških elemenata (na primjer srednje višegodišnje temperature zraka ili količine oborine, najčešće za standardna 30-godišnja klimatska razdoblja) primjenjuju se različite tehnike interpolacije vrijednosti meteoroloških elemenata s nepravilne motriteljske mreže na pravilnu mrežu rastera visoke razlučivosti, na primjer, regresijski kriging. Na taj način dobiva se pregledna slika razdiobe klimatskog elementa na čitavom području koje se razmatra to jest klimatski atlas (više informacija o klimatskom atlasu za područje Hrvatske nalazi se na web stranici: www.meteo.hr).
Razdioba prosječne godišnje količine oborine na području Hrvatske za radoblje 1961-1990. godina (svjetložuta boja označava količine oborine od 500 mm, zelena između 500 i 1000 mm dok tamnoplava označava područja s količinama većim od 3000 mm na godinu)

  • Uspostavljena je metoda praćenja suše pomoću standardiziranog oborinskog indeksa (engl. Standardised Precipitation Index SPI) koji je razmjerno jednostavan za primjenu. Štoviše na web stranici DHMZ-a (www.meteo.hr) uspostavljeno je redovito kartografsko praćenje suše na području Hrvatske za različita vremenska razdoblja: 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci unatrag. Vremenski nizovi SPI-a za različita razdoblja ukazuju kako su se smjenjivala sušna i vlažna razdoblja na stoljetnoj ljestvici. Također je razrađena metoda za izračun Palmerovog indeksa suše (Palmer Drought Severity Index SDPI). Iako je SDPI kompliciraniji za izračun od SPI-a, postoji određena prednost tog indeksa u odnosu na SPI jer pored količine oborine uvažava zalihe vlage u tlu u razdoblju koje prethodi izračunu indeksa te također i evapotranspiraciju koja je ovisna o temperaturi zraka i jačini vjetra. Dakle, SDPI je u stanju uvažiti i globalno zatopljenje što nije slučaj s SPI. Konačno, Palfai-ev indeks aridnosti (engl. Palfai Aridity Index - PAI) se tradicionalno primjenjuje u panonskom bazenu za potrebe poljoprivrede pa je zato od interesa osobito za panonski dio područja Hrvatske. Razmatran je i plan navodnjavanja u Republici Hrvatskoj, koji bi ako se realizira, mogao znatno pridonijeti ublažavanju posljedica suše.
Razdioba standardiziranog oborinskog indeksa za područje Hrvatske od ožujaka 2012. za: 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci unatrag.
Dvogodišnji standardizirani oborinski indeks za Zagreb-Grič za razdoblje 1862-2010. godina.
Fotografija irigacijskog sustava "Vransko polje" (preslika iz Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama Republike Hrvatske; www.voda.hr )

  • Identificirana su sušna razdoblja na temelju povijesnih arhiva te ispitan utjecaj suše na pojedine sektore ljudkih djelatnosti, a osobito na poljoprivredu. Izrada zajedničke metodologije za ranjivost na sušu je bio jedan od ciljeva projekta DMCSEE što je općenito jedan od prioriteta zajedničke suradnje na razini jugoistočne Europe. Bitno je također uvažiti različite faktore koji bi mogli, u kombinaciji sa sušom, utjecati na pojedini sektor ljudske djelatnosti kao što su: osunčavanje, nagib terena, tip tla i koeficijent promijenjivosti količine oborine. Konačno, ovisno o kulturi koja se namjerava uzgajati određuje se rizik od suše pa te informacije o riziku od suše mogu poslužiti kao osnova za upozorenje od suše.
Karta ranjivosti od suše područja Hrvatske dobivena na osnovi: nagiba terena, osunčavanja, koeficijenta promijenjivosti količine oborine i tipa tla (crvena boja označava jako ranjiva područja, žuta umjereno ranjiva te zelena slabo ranjiva područja). Procjena se odnosi na razdoblje 1971-2000. godina.

  • Nacionalni seminar o upravljanju sušom održan je 16. travnja 2012. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (detaljnije informacije nalaze se na web stranici: www.meteo.hr ). Na Seminaru su sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Hrvatskih voda, Hrvatske elektroprivrede, Agencije za okoliš, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Geofizičkog zavoda "Andrija Mohorovičić" također sa Sveučilišta u Zagrebu i drugi korisnici.

Projekt je započeo u travnju 2009. i završava u svibnju 2012. Više informacija o projektu može se naći na www.dmcsee.eu.

Autori priloga: Krešo Pandžić, Marjana Gajić Čapka, Ksenija Cindrić, Tanja Likso, Melita Perčec Tadić, Domagoj Mihajlović - stručnjaci Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske.